Kratak izvod iz trgovačke
istorije Brčkog
U
XIX i XX vijeku Brčko se naglo razvija i napreduje
na ekonomskom i kulturnom polju. Od austrijske okupacije
u njemu počinje do struji novi život rukovođen isključivo
ličnim interesom austro-ugarskog finansijskog kapitala
da poveća svoje profite putem eksploatacije jevtine
radne snage i osigura tržište za svoje industrijske
prozivode.
Brčko
postaje u XIX vijeku ekonomski i kulturni centar bosanske
Posavine. Tada se uglavnom formiraju sve četiri mahale:
Stara (Atik), Nova (Džedid), Varoš i Karanfil, grad
se razvija kao izrazito trgovačko i industrijsko mjesto,
naračito kada je 1830. osnovano Dunavsko parobrodsko
društvo. Lađe ovog društva saobraćaju do Brčkog i
odavde odnose suvu šljivu i žito. Oko 1850. godine
grad je imao 300 muslimanskih i 60 pravoslavnih kuća.
Krajem XIX vijeka iz Brčkog se izvozilo 250.000 -
300.000 centi suvih šljiva za Austriju, Njemačku,
Englesku pa čak i u Ameriku. Preko Brčkog se uvozila
i so iz Austrije i Rumunije za Bosnu.
U
drugoj polovini XIX vijeka Brčko kao trgovačko mjesto
privlači mnoge ljude iz raznih krajeva Bosne, tako
da je ono oko 1878. godine imalo blizu 3000 stanovnika.
Ovamo je došlo nekoliko muslimana iz Srbije, među
kojima i Aliaga Kučukalić, koji je kasnije postao
jedan od najbogatijih trgovaca u gradu. Sa razvitkom
grada na njegovoj terirorijj se podižu mnoge zgrade.
Kako postojeći hanovi nisu bili pogodni za potrebe
trgovaca iz susjednih austrijskih zemalja, Aliaga
Kučukalić je sagradio novu zgradu u kojoj su bili
u prizemlju magaze i dućani, a na spratu 7 soba za
prenoćište.
Septembra
1869. godine Brčko je preko Tuzle povezano telegrafom
sa Sarajevom, a 1870. otvorena je pošta.
Početkom 1877. godine proradio je u Brčkom paromlin
Toše Kojdića sa kapacitetom od 600 oka na sat.
Godine
1880. podigli su jevreji svoj hram, koji je porušen
1942. godine. Današnja zgrada Bijele džamije (ili
Džedid džamije) sagrađena je 1881. godine troškom
Hadži Vasfihnume Zejčirović, a 1883. godine udaren
je temelj katoličkoj crkvi. 11. avgusta 1886. godine
podignuta je opštinska bolnica.
Aliaga
Kučukalić sagradio je 1891. godine hotel „Posavina".
Po nacrtu arhitekte Viteka podigla je brčanska opština
1892. godine svoju vijećnicu. Ova zgrada, sagrađena
u mavarskom stilu, još i danas je najreprezentativniji
i najljepši objekat u gradu.
Veliki
željeznički most preko Save, dug 755 m sa 27 stubova,
pušten je u promet 13. septembra 1894. godine i preko
njega je tada Brčko povezano željeznicom sa Vinkovcima.
Godine 1899. dobilo je Brčko električno osvjetljenje.
Hoteli
i banke
Ugostiteljska
privreda se vrlo sporo razvijala u Bosni i Hercegovini,
Srbiji i Makedoniji gdje su se dugo zadržavali hanovi,
aščinice, kafane i drugi ugostiteljski objekti iz
turskog vremena. Hoteli, prenoćišta i gostionice počeli
su se graditi uglavnom u vrijeme austrijske vladavine.
U prvim fazama svoga razvoja ugostiteljstvo je bilo
usko povezano sa razvojem trgovine. Tako su i prvi
nosioci ove djelatnosti bili pretežno imućniji trgovci.
O
razvijenosti ugostiteljstva u Brčkom govore i podaci
da je 1918. godine radilo pet hotela: «Posavina»,
«Central», «Orijent»,
«K caru austrijskom» i «Marija
Kohova», jedno prenoćište (Kamenjašević)
i poznati han «Čačak» koji je sagradio
trgovac Alija Kučukalić koji je u Brčko doselio iz
Čačka 1821. godine. Neki od tih objekata prestali
su da rade, a podignuti su i novi, kao hotel «Srbija»
i «Jugoslavija» u Brčkom.
Bankarske
institucije u Bosni i Hercegovini osnovane su relativno
kasno. Početkom 20. vijeka osnovane su i domaće kreditne
ustanove u formi zadruga i akcionarskih društava.
Tako su u Brčkom postojale sljedeće bankarske institucije:
Srpska Trgovinska banka, dd (dioničarsko društvo),
Privredna Zemaljska banka, Hrvatska posavska banka,
dd., Filijala Prve hrvatske štedionice, Muslimanska
banka (lokalna) Filijala muslimanske centralne banke
i Agrarna banka. O njihovom poslovanju biće govora
i kasnije kada se bude prezentiralo poslovanje pojedinih
trgovačkih porodica u Brčkom. Godine 1911. u Brčkom
je osnovana Poštanska štedionica. Sve ove bankarske
ustanove obavljale su i posredničke poslove i zastupale
strane firme, vršile protivpožarno osiguranje i druge
poslove.
Prijem
šljive od seoskih proizvođača voća na šljivarskoj
pijaci ispred hotela «Posavina» u Brčkom 1899. godine.
Svoje
etivaže šljive u Brčkom imale su: Zemaljska banka
(filijala), Centralna muslimanska banka, Agrarna banka
(filijala), Srpska Trgovinska banka, Prva muslimanska
banka, Hrvatska posavska banka. Slijede trgovci: Alija
Kučukalić, Mehmedalija Hadžimehmedagić, Savo Uzunović,
Ilija Marković, Stevo Cvjetković, Risto Kolaković,
Đorđo i Tomo Papić, Ilija Stanišić, Savo Kolaković,
Đoko Hadžić i drugi. Ovo je stanje iz 1929. godine
i sigurno je da se taj redoslijed mijenjao u kasnijim
godinama.
Etivaže
šljive koncentrisane su gotovo sve u Brčkom, glavnom
tržištu šljive Drinske banovine osnovane 1981. godine... |